Svima nam je do sada jasno da je Vlada Andreja Plenkovića gotovo do savršenosti dovela korištenje „dimnih bombi“ za zataškavanje različitih afera. Posljednja od njih je, ako ne brojimo pad drona na glavni grad Hrvatske, uhićenje jednog ministra i istraga najmanje još jednog ministra i potpredsjednika vlade. Ta afera nestala je pod zavjesom dimne bombe zvane Ruska agresija na Ukrajinu i gotovo nitko više u javnom prostoru ne priča o tome.
No, postoji jedna jednako ozbiljna, ako ne i ozbiljnija afera koja je, prekrivena velom korona krize, prošla gotovo ispod radara, isto kao i gore spomenuti dron.
Radi se o izgradnji golf terena na Prukljanskom jezeru. Vlada RH je 1. Travnja 2020. godine, u jeku korona krize, odlučila raspisati natječaj za projekt „Prukljan u Skradinu“ kojim je zainteresiranim investitorima ponudila 54 hektara zemlje u prodaju i gotovo 3 puta toliko, odnosno 150 hektara u najam. Projekt predviđa izgradnju hotelskog kompleksa i luksuznih vila ukupnog kapaciteta do 1500 ljudi, golf teren s 18+9 rupa i luku nautičkog turizma. Za one koji ne znaju, radi se o zemljištu koje se nalazi tik uz NP Krka. Nakon samo 3 mjeseca natječaja, Vlada je odlučila prihvatiti jedinu ponudu i to onu tvrtke Dalmatia sport and health resort te tako prodati zemljište od 54 hektara za samo 46 milijuna kuna što ispada otprilike 85 kuna po metru kvadratnom.
Preostaje nam se jedino zapitati tko je ovdje lud i jesmo li stvarno toliko zaslijepljeni eurima stranih investitora da ne vidimo koliko je ovaj projekt dugoročno štetan i poguban iz gotovo svih aspekata.
Prvi i najvažniji razlog zašto je ovaj projekt štetan je taj što je područje na kojemu je predviđena izgradnja tog kompleksa klasificirano kao zaštićeno područje u kategoriji značajnih krajobraza i dio je ekološke mreže Nature 2000 kojoj je cilj očuvanje i ponovna uspostava ugroženih, rijetkih vrsta, posebno ptica i prirodnih stanišnih tipova, odnosno endemskih biljnih vrsta kojima Prukljansko jezero obiluje. Radi se o kontaktnom području NP Krka koje je isprepleteno podzemnim vodama i podzemnim izvorima i samo po sebi je porozno, a mi planiramo na njega izlijevati gotovo 130 tona kemikalija godišnje koje su potrebne da bi se održavao golf teren te veličine.
Uz to je izrada golf terena predviđena svega 25 metara od obalne linije tako da su priče za malu djecu to da pesticidi, herbicidi i ostale kemikalije kao što su dušik, fosforov pentoksid, kalijev nitrat i druge neće završavati u Prukljanskom jezeru i malo po malo uništavati njegovu floru i faunu. Valja spomenuti i da će za samo održavanje tih terena biti potrebna količina vode jednaka onoj koju u prosjeku potroši 60 000 građana što je gotovo 2/3 cijele Šibensko-kninske županije. Frapantna je činjenica da studij utjecaja na okoliš ovog projekta nije izrađen, već će biti izrađen post festum, odnosno nakon sklapanja svih ugovara i izrade potrebne dokumentacije što je samo po sebi apsurdno i ukazuje na to da će se studij prilagođavati potrebama investitora, a ne obrnuto kao što bi trebalo biti što i je sama suština studija.
Tvrtka Dalmatia sport and health resort koja je dobila natječaj također ima zanimljivu povijest. Osnovana je 2007. godine sa sjedištem u Splitu, samo par mjeseci nakon što je tadašnja lokalna vlast Grada Skradina inicirala projekt 2006. što je samo po sebi suspektno. Interesantan je i podatak da tvrtka trenutno ima 0 zaposlenih te da do sada nije imala nikakvih projekata iza sebe, a da je osnovana sa samo 20.000 kuna početnog kapitala. U pozadini cijelog projekta stoji britanski poduzetnik iranskog porijekla Ali Parsa koji je poznat kao osnivač tvrtke Babylon Health uz koju se vezuje niz kontroverzi kao što je mogući sukob interesa s Ministarstvom zdravlja Velike Britanije.
Tragično je što domicilno stanovništvo, na koje će ovaj projekt imati najviše negativnog utjecaja, za mišljenje nitko nije pitao ili se nije usudio pitati. Elitna hotelizacija kakvu se dovodi na Prukljan imat će za posljedicu smanjenje broja noćenja kod privatnih iznajmljivača, a sukladno tomu i smanjenje životnog standarda ljudi s cijelog prostora Šibensko-kninske županije jer gotovo svaki 10. stanovnik s područja Bilica, Rasline i Skradina posjeduje privatni smještaj koji ljeti daje u najam, a mnogima je to glavni izvor prihoda. Ukratko rečeno, kamen, krš i maslinu radi kojih većina turista bira upravo Hrvatsku kao destinaciju za ljetovanje zamijenit će mramor, beton i palme.
Potrebno je po hitnom postupku obustaviti ovaj projekt koji je po svim karakteristikama prodaja nacionalnih interesa i sačuvati Prukljansko jezero kao netaknuti dragulj u zagrljaju Krke i Jadrana.
