Na današnji dan, 22. travnja 1990. godine održani su prvi slobodni, demokratski, višestranački izbori u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, odnosno izbori za zastupnike u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske koja je tada bila još uvijek u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Održavanjem tih izbora te konstituiranjem tako izabranog višestranačkog Sabora Republike Hrvatske, započinje novija hrvatska povijest, odnosno proces osamostaljivanja Hrvatske.
Prvi izborni krug održan je 22. travnja, a drugi 6. svibnja 1990. godine. Na izborima je uvjerljivo pobijedio HDZ na čelu s Franjom Tuđmanom.
Prvim višestranačkim izborima predhodilo je nekoliko važnih događaja. Najprije je 5. veljače Republički sekretarijat za upravu i pravosuđe SR Hrvatske izdao predstavnicima osam stranaka rješenja o registraciji čime je formalno obznanjen politički pluralizam u Hrvatskoj. Deset dana nakon toga Sabor SR Hrvatske usvaja ustavne amandmane, kojima su legalizirani višestranački izbori i Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika, čime su ispunjene sve zakonske pretpostavke za održavanje izbora u Hrvatskoj.
Izbori su bili raspisani za tri vijeća od kojih je bio ustrojen Sabor SR Hrvatske – Društveno-političko vijeće, Vijeće općina i Vijeće udruženog rada. Prvi krug izbora za zastupnike u Društveno-političkom vijeću te Vijeću općina održan je u nedjelju, 22. travnja, a za Vijeće udruženog rada sljedećeg dana, 23. travnja. Drugi krug izbora održao se 6. i 7. svibnja.
Prvi višestranački izbori provedeni su po većinskom sustavu. To znači da je zemlja bila podjeljena na izborne jedinice u kojima se birao jedan zastupnik. U Društveno-političko vijeće biralo se 80, u Vijeće udruženog rada 156, a u Vijeće općina 115 zastupnika; ukupno se birao 351 zastupnik. Za zastupnika je izabran kandidat za kojeg je glasala natpolovična većina birača koji su pristupili izborima, uz uvjet da broj glasova koje je dobio nije manji od jedne trećine broja ukupno upisanih birača u izbornoj jedinici. Ako ni jedan kandidat nije dobio potreban broj glasova, izbori se ponavljaju za 14 dana (drugi krug, što je i bio slučaj). Na ponovljenim izborima (odnosno u drugom krugu) mogli su sudjelovati oni kandidati koji su u prvom krugu izbora (prvom glasanju) dobili najmanje 7% glasova birača koji su pristupili izborima. U drugom krugu izbora za zastupnika je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasali.
U utrci za 351 zastupničko mjesto sudjelovalo je 1705 kandidata, 33 političke stranke i 16 raznih udruženja.
S 42 posto dobivenih glasova HDZ je osvojio 205 zastupničkih mjesta ili 58 posto. Drugi najbolji rezultat polučio je SKH-SDP s 26 % osvojenih glasova i 107 mandata (30 posto). Slijedila je Koalicija narodnog sporazuma KNS s 15 posto glasova i 21 mandatom (5.9 posto). Posljednja stranka koja je prošla izborni prag bila je Srpska demokratska stranka (SDS) koja s 1,6 posto glasova osvaja 5 (1.4 posto mandata). Ostatak mandata je išao nezavisnim kandidatima i nacionalnim manjinama.
Na temelju izbornih rezultata 30. svibnja iste godine konstituiran je prvi višestranački Sabor – dan koji se do 2001. godine slavio kao Dan državnosti, a od ove godine slavi se ponovno. Taj je Sabor donio mnoge povijesno važne odluke, između ostalog i hrvatski Ustav 22. prosinca 1990. te Ustavnu odluku o samostalnosti i nezavisnosti 25. lipnja 1991. te Odluku o prekidu državnopravnih sveza s bivšom SFRJ 8. listopada 1991., kojom je Hrvatska i de facto postala samostalna i neovisna država.
