Značaj 30. svibnja za Republiku Hrvatsku
Predzadnjeg dana svibnja 1990. godine konstituiran je prvi saziv demokratski izabranoga višestranačkog Sabora Republike Hrvatske. Sabor je konstituiran na temelju demokratskih izbora koji su provedeni nekoliko mjeseci ranije. Na prvim višestranačkim izborima u proljeće 1990. (prvi krug 22. i 23. travnja, drugi 6. i 7. svibnja) pobijedio je HDZ pod vodstvom Franje Tuđmana (42% glasova i 60% zastupničkih mandata). Tuđman je predvodio masovni nacionalni pokret usmjeren na hrvatsko državno osamostaljenje i napuštanje komunističkog poretka.
Upravo se 30. svibnja u Republici Hrvatskoj obilježavao kao Dan državnosti, sve do 2001. godine.
Promjena datuma Dana državnosti
2001. godine, dolaskom na vlast reformiranih komunista, provodi se javna i otvorena “detuđmanizacija” i u duhu toga mijenja se i datum Dana državnosti, te se proslava istog pomiče na 25. lipnja, što je među narodom stvorilo pomutnju. Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je blagdan koji se u današnje vrijeme obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. 30. svibnja danas se obilježava kao Dan Hrvatskog sabora.
[product id=1462]
U trenucima obilježavanja državnih blagdana, pri čemu iznimku donekle predstavlja Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dan hrvatskih branitelja, hrvatski gradovi i mjesta izgledaju otužno jer u njima malo tko ističe zastavu, iako bi državni blagdani trebali biti prigoda da se takvo što čini. Glavni uzrok tome je više promjena nadnevaka državnih blagdana 2001. godine.
Premještanjem Dana državnosti na 25. lipnja, hrvatska država i narod su izgubili nacionalni praznik poput američkog 4. srpnja (Dan zahvalnosti) ili francuskog 14. srpnja (Pad Bastille). Danas, najveći nacionalni praznik postaje 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dan hrvatskih branitelja, dok su Dan državnosti i Dan neovisnosti u javnosti u dobroj mjeri zanemareni.
Jedan je temelj!
O značaju 30. svibnja za Hrvate govore i stihovi pjesme Mladena Kvesića, Dan Hrvata koja je u (pred)ratno vrijeme bila vrlo popularna.
Tridesetog svibnja, naš je dan,
proslavimo u veselju naš rođendan.
Nek se pjeva, nek se ori,
nek svi znaju da Hrvatska postoji!
Važnost 30.svibnja 1990. godine je istaknuo i Zlatko Hasanbegović u kampanji za parlamentarne izbore 2016. godine uz poruku “Jedan je temelj”, uz istaknute datume 30. svibnja 1990. – 5. kolovoza 1995., čime je jasno istaknuo kako je temelj Republike Hrvatske Domovinski rat i volja naroda Hrvatske za samostalnom nacionalnom državom.
Porazna statistika o poznavanju nacionalnih blagdana
Hrvatska obilježava 25. lipnja kao Dan državnosti, a problemi s njegovom prihvaćenošću u narodu nisu ništa manji nego 2001., kad je u vrijeme vladavine šesteročlane koalicije na čelu sa SDP-om i Ivicom Račanom središnji nacionalni blagdan s 30. svibnja prebačen na dan proglašenja samostalne Hrvatske. Prema anketi koju je u lipnju 2013. provela agencija TIC-Moj telekom, a objavio Obzor Večernjeg lista, samo 35 posto građana zna da Hrvatska slavi dan državnosti 25. lipnja, dok ih je 27 posto uvjereno da je Dan državnosti još 30. svibnja. U anketi je 17,5 posto ispitanika reklo da je Dan državnosti 8. listopada(kada se slavi Dan neovisnosti), 12 posto ih misli da je Dan državnosti 5. kolovoza, kad je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a 8,7 posto misli da je pravi datum 15. siječnja, dan kad je Hrvatska međunarodno priznata. Da bi zbrka bila veća, 27,7 posto ispitanika tvrdi da Dan neovisnosti pada 25. lipnja, 22,7 posto misli da je riječ o 5. kolovoza, 19,7 posto odlučilo se za 15. siječnja, 15,2 posto za 30. svibnja, a pravi odgovor dalo je tek 14,5 posto. Ove statistike su i više nego poražavajuće i jasno govore koliku su pomutnju napravili reformirani komunisti 2001. godine, svojim igranjem državnim blagdanima.
U Bosni i Hercegovini, 30. svibnja se slavi kao Dan svehrvatske državnosti u Zapadnohercegovačkoj županiji.
