Raketiranje Zagreba 1995: Napadnuta dječja bolnica, HNK, škole i drugi civilni ciljevi

Prije točno 25 godina, 2. i 3. svibnja 1995., kao odmazdu za uspješno započeti “Bljesak”, operaciju oslobađanja okupirane zapadne Slavonije, pobunjeni Srbi raketirali su hrvatski glavni grad. U napadu je poginulo sedmero ljudi, 39 ih je teško, a 136 lakše ranjeno.

Napad je izveden raketnim sustavom “Orkan” s kasetnim punjenjem, s tzv. “zvončićima”. Valja istaknuti kako je na snazi konvencija o zabrani kasetnih bombi zbog iznimne opasnosti za civile, što dovoljno govori o težini ovog zločina nad građanima Zagreba, ali i ostalih hrvatskih mjesta na koja su raketirana upravo tim sredstvima.

Među poginulima je bio Luka Skračić, student prve godine filmske režije, a među ranjenima hrvatska primabalerina Almira Osmanović i još 16 drugih balerina i baletana koje je napad zatekao u baletnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta na Mažuranićevom trgu.

Meta napada bila je i dječja bolnica u Klaićevoj ulici, na čijem je krovu, prije samo nekoliko godina otkrivena još jedna zaostala bomba, tzv. “zvončić”, koji je, srećom, policija tada uspješno detonirala.

Žrtve 2. svibnja

2. svibnja u 10,23 sati čule su se prve eksplozije, kada je nekoliko projektila sa “zvončićima” ispaljeno iz raketnog sustava “Orkan” na zagrebačko gradsko središte u Šoštarićevu ulicu, u blizini križanja Vlaške i Draškovićeve ulice. Pogođena je i zgrada škole u Križanićevoj ulici te zračna luka Pleso.

Tog je dana ranjeno 146, a poginulo petero ljudi:

Damir Dračić zadobio je povrede gelerom dok je bio u automobilu. Njegovo tijelo je pronađeno u Vlaškoj ulici. Ana Mutevelić je poginula kada je pogođen tramvaj na raskrižju Draškovićeve i Vlaške ulice. Stjepan Krhen je zadobio više povreda na tijelu od gelera koji su pali na njega, na prsima i nogama i odmah je podlegao tim ranama. Pronađen je u dvorištu zgrade br. 41 u Vlaškoj ulici.

Ivanka Kovač je umrla na traumatološkoj klinici u Draškovićevoj ulici od povreda koje je zadobila na nekih 700 metara udaljenosti od bolnice. Ustanovljeno je da su uzrok smrti bile eksplozivne rane koje je zadobila u predjelu glave, trupa i udova. Ivan Brodar je povrijeđen u Draškovićevoj ulici, a tim povredama je podlegao nakon dva dana. Imao je 77 godina, a zadobio je višestruke traume glave, prsa i donjih udova.

Žrtve 3. svibnja

Idućeg dana, 03. svibnja, su projektili pali i na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika “Centar” te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta u kojoj su vježbali baletani, među kojima i nekoliko stranih izvođača, zatim Akademiju dramskih umjetnosti te zračnu luku Pleso.

Luka Skračić, student prve godine filmske režije, zadobio je eksplozivnu povredu glave kada ga je u glavu ranio geler. Pao je u komu te je na kraju preminuo od upale pluća, koja je bila posljedica zadobivenih povreda. Ivan Markulin, pirotehničar i policijski službenik, poginuo je kada je kasetna bomba koju je pokušavao deaktivirati eksplodirala pred Dječjom bolnicom u Klaićevoj ulici.
Njemu u čast pored dječje bolnice podignut je spomenik.

Među balerinama i baletanima, koji su u dvorani HNK na Mažuranićevu trgu pripremali predstavu “Donau balet” bila je i Almira Osmanović, tadašnja ravnateljica i prva balerina Hrvatskog narodnog kazališta. Među ostalima, teško su stradali Mark Boldin, koji je izgubio bubreg i nikada više nije zaplesao, Viorel Dascalu, koji se nikada potpuno nije oporavio, jednako kao i Mateja Pučko, koja još dan-danas nosi gelere u tijelu, naveo je Večernji list.

Napad na dječju bolnicu i zaostala bomba

Peter Galbraith, američki veleposlanik u Hrvatskoj, osudio je napad i nazvao ga “divljačkim činom”. Posebno ga je oštro osudio ruski veleposlanik u Hrvatskoj, Leonid Kerestedžijanc, kojemu se sin tada nalazio u dječjoj bolnici u Klaićevoj ulici.

U listopadu 2013., prilikom sanacije krova dječje bolnice u Klaićevoj, ondje je pronađen zaostali neeksplodirani “zvončić” iz napada 1995. Policijski sužbenici izašli su na mjesto događaja te ga, nakon što je operatvni zahvat koji je bio u tijeku u operacijskoj sali ispod krova, završen, u kontroliranim uvjetima detonirali bombu, prenio je Dnevnik.hr.

Odgovornost za granatiranje i haška presuda: Milanu Martiću 35 godina

Međunarodni sud u Haagu zbog zapovijedi da se napadne Zagreb pravomoćno je osudio Milana Martića na 35 godina zatvora.

U znak sjećanja na taj dan, Zagreb od 2007. godine ima Trg svibanjskih žrtava 1995., sa spomen-pločom poginulim i ranjenim Zagrepčanima.

U svibnju 2013. u Zagrebu je otvoren Memorijalni centar granatiranja Zagreba, posvećen dvama napadima na Zagreb tijekom Domovinskog rata: 7. listopada 1991., kojim je agresor pokušao izvesti atentat na predsjednika Tuđmana i time spriječiti proglašenje hrvatske neovisnosti, i 2. i 3. svibnja, kada je udarom na zagrebačke civile htio zaustaviti oslobađanje Hrvatske.

www.za-dom.com / narod.hr

POVEZANE OBJAVE

KOMENTARI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Podržimo humanitarnu akciju

Možda će vas zanimati

Jakov Sedlar režirao prvi film o samoubojstvima hrvatskih branitelja: “3069” prikazivat će se u sklopu festivala domoljubnog filma “Gordan Lederer”

Najavljen je najnoviji film hrvatskog redatelja svjetskog glasa, Jakova Sedlara. Film "3069" obrađuje temu suicida među braniteljskom populacijom. Na pitanje kako preživjeti...

Dražen Petrović: “Ja sam Hrvat, nisam Jugoslaven!”

Na današnji dan 1993. godine tragično je poginuo Dražen Petrović. Nikad prežaljeni hrvatski košarkaš jedan je od najvećih svjetskih sportaša svih vremena. Tragično je...

SLUŽBENO: S Thompsonom slavimo Oluju na Krbavskom polju

Službena facebook stranica Marka Perkovića Thompsona objavila je napokon službenu informaciju gdje će najpopularniji hrvatski glazbenik nastupati za obljetnicu Oluje. Objavu prenosimo u cijelosti: Povodom...