10. travnja 1941. proglašena Nezavisna Država Hrvatska

Na današnji dan 10. travnja 1941. službeno je proglašena Nezavisna Država Hrvatska. Ona je postojala od 10. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. NDH je proglasio, putem Radio Zagreba, pukovnik Slavko Kvaternik, i to u ime Ante Pavelića koji je tada bio u inozemstvu. Par dana kasnije, Pavelić se vratio u Hrvatsku i s ostatkom ustaša preuzeo državu.

Proglašenju NDH prethodili su raspad i predaja vojske Jugoslavije nakon samo nekoliko dana rata. Time je došlo i do raspada prve Jugoslavije na čijem su teritoriju nastale države koje su bile dio te tvorevine, a jedna od njih je bila i Nezavisna Država Hrvatska. Ostale dvije su bile Srbija i Crna Gora, a ostatak teritorija Jugoslavije podijeljen je između Bugarske, Mađarske, Italije i Njemačke.

Pukovnik Slavko Kvaternik izvršio je 10. travnja 1941. uspostavu NDH preko Radio Zagreba u 16 sati, a njemačke čete započele su ulaziti u grad Zagreb sat vremena kasnije. Hrvatski je narod ispočetka oduševljeno dočekao stvaranje vlastite države, smatrajući da ne samo da je dobio državu, već da će izbjeći i veliki rat koji je već gotovo dvije godine bjesnio u Europi.

Osim toga diktatura srbijanskog režima u prvoj Jugoslaviji još je više ojačala težnje hrvatskog naroda za samostalnom državom. Međutim, vrlo brzo dolazi do prvih razočaranja.

Osim teritorijalnih gubitaka u korist Italije, ustaše su uspostavile represivni režim sa zabranom svih stranaka osim Ustaškog pokreta. Zatvoren je čak i prijeratni vođa hrvatskog naroda u Jugoslaviji dr. Vladko Maček.

Ustaški režim je s vremenom počeo primjenjivati i njemačke rasne zakone za Židove i Rome, te progoniti sve protivnike vlasti, uključujući i Srbe. Na teritoriju NDH je došlo do pobuna i oružanih pokreta protiv države, koji su onemogućili efektivnu uspostavu ustaške vlasti na cijelom teritoriju države.

U skladu s ratnim prilikama u Europi i svijetu, sloma fašističke Italije i gubitaka Hitlerove Njemačke, dolazi i do propadanja NDH. Povlačeći se s njemačkom vojskom, vojne postrojbe NDH napuštaju glavni grad Zagreb u koji 8. svibnja 1945. ulaze partizanske postrojbe. Time je kapitulirala i prestala postojati Nezavisna Država Hrvatska, a državu su napustili uz vojsku i stotine tisuća civila: staraca, žena, djece i muškaraca u, pokazalo se opravdanom, strahu pred partizanskom odmazdom.

NDH – kako je uspostavljena i kakav je bio međunarodni položaj?

A kako je tekla uspostava NDH? Pukovnik Slavko Kvaternik zamolio je dr. Vladka Mačeka da proglasi uspostavu NDH, kao zakoniti vođa hrvatskog naroda na temelju izborne pobjede 1938. godine. Maček je odgovorio: „Pukovniče, moja politička koncepcija je doživjela slom. Proglasi ti hrvatsku državu“. Nakon toga, Maček je na zamolbu pukovnika Kvaternika pročitao proglas preko Radio Zagreba, a koji je zatim bio tiskan u izvanrednom izdanju dnevnika „Hrvatski narod“ 10. travnja 1941:

„Hrvatski narode! Pukovnik g. Slavko Kvaternik, vođa nacionalista u zemlji, proglasio je danas slobodnu i samostalnu Nezavisnu Hrvatsku Državu na cijelom teritoriju hrvatskog naroda te je današnjim danom preuzeo vlast u svoje ruke. Pozivam sve Hrvate da se novoj vlasti pokore. Sve članove HSS-a molim, a kotarske poglavare pozivam da ostanu na svojim mjestima i da surađuju s novim vlastima. Dano u Zagrebu dne. 10. travnja 1941.“.

Tekst proglašenja NDH od strane Kvaternika počinje sljedećim riječima: “Hrvatski narode! Božja providnost i volja našeg saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskog naroda i velika požrtvovnost našeg poglavnika dr. Ante Pavelića, te ustaškog pokreta u zemlji i inozemstvu, odredili su da danas pred dan uskrsnuća Božjeg sina uskrsne i naša Nezavisna Država Hrvatska.”(na dan proglašenja bio je Veliki Četvrtak uoči Uskrsa).

U NDH su imenovane tri vlade: prva na čelu s dr. Antom Pavelićem 17. travnja 1941., druga također pod njegovim predsjedništvom 10. listopada 1942., a treća na čelu s dr. Nikolom Mandićem 11. listopada 1943.

NDH je od 1941. do 1945. bila priznata od 17 suverenih i nezavisnih država (tada ih je bilo svega šezdesetak u svijetu). Bile su to: Kraljevina Mađarska, Njemački Reich, Kraljevina Italija, Slovačka Republika, Carevina Bugarska, Kraljevina Rumunjska, Carevina Japan, Španjolska, Finska Republika, Kraljevina Danska, Carevina Mandžurija, Kraljevina Tailand, Nacionalna Kina, Država Burma, Talijanska Socijalna Republika, Filipinska Republika i Slobodna Indija.

Iako nikada nisu službeno priznale NDH, konzulat u Zagrebu i diplomatske odnose imale su: Švicarska, Francuska, Argentina, Portugal, dok je Švedska priznavala putovnice.

Zanimljivosti o NDH

NDH je imala konzulat u Beogradu, glavnom gradu Srbije. Gotovo kroz cijelo vrijeme rata, od travnja 1941. do sredine listopada 1944. godine i ulaska Crvene Armije u Beograd, postojali su diplomatsko-konzularni odnosi između Srbije i NDH.

Prvi službeni diplomatski predstavnik NDH u Beogradu je bio satnik Josip Lončarević koji je već krajem travnja 1941. doputovao u Beograd. (Nikica Barić, Politika NDH prema Srbiji, M.Kaldana, Zagreb, 1996).

Razni izvori navode kako su neki od generala vojske NDH bili srpske nacionalnosti, a među generalima je bilo i Židova.

Supruga poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, Ante Pavelića, je s majčine strane bila Židovka.

Zanimljivo je, također, da je NDH bila primljena u FIFA-u (Svjetski nogometni savez). Fifa je 16. srpnja 1941. službeno obavijestila Hrvatski nogometni savez, da je Odbor za žurna pitanja tog saveza donio odluku o primitku Hrvatske, te o tome službenim putem obavijestio sve članice Svjetskoga nogometnog saveza. Time je prihvaćen zahtjev HNS-a, koji su podnijeli dr. Rudolf Hitrec i Bogdan Cuvaj. O tome se podaci mogu pronaći i na službenim stranicama UEFA-e, FIFA-e, a i Hrvatskog nogometnog saveza.

Mnogi reprezentativci NDH, nakon rata su, da bi spasili živu glavu, završili u beogradskom Partizanu. Zanimljiv je i slučaj Svetozara Đanića. Riječ je o Srbinu, pravoslavcu, simpatizeru Komunističke partije, koji je igrao za reprezentaciju NDH, bio je čak i kapetan, no to ga nije spasilo i biva strijeljan.

Izbornik boksačke reprezentacije NDH bio je Jimmy Lyggett, crnac iz Amerike, bivši prvak svijeta za “obojene”, u vremenima dok su se odvojeno održavala natjecanja za bijele i “obojene” boksače . U NDH ga nitko nije dirao, nije imao nikakvih problema s vlastima, no kako je bilo sve očitije da država neće još dugo opstati, Lyggett se zabrinuo. Strah od komunista postajao je sve jači te je pred kraj rata prihvatio poziv svog brata i odlučio se vratiti u Ameriku.

NDH je bila primljena i u Međunarodni crveni križ, Međunarodnu poštansku uniju (UPU), te je pristupila Ženevskim konvencijama o poboljšanju postupka s ratnim zarobljenicima i ranjenicima na bojnom polju. Sudjelovala je kao član u Savezu europskih književnika, pravnika, novinara, mladeži, filma, željeznica itd., a u tim savezima su sudjelovale i nezaraćene europske države. Sudjelovala je i u raznim trgovinskim međunarodnim ugovorima.

Nažalost, iz doba NDH i danas se vuku brojne kontroverze i do kraja nerazjašnjeni događaji. Tome uvelike doprinosi društvena klima koja onemogućava objektivno istraživanje tog razdoblja hrvatske povijesti, a koja dosta podsjeća na komunističku doktrinu sotonizacije svega što nije povezano s Titom i Jugoslavijom. U NDH su se sigurno, kao i u svim autokratskim režimima, kao uostalom i u SFRJ, činili zločini i kršila su se ljudska prava, što je potrebno do kraja razjasniti.

Nadamo se kako je došlo vrijeme da se na zdrav, objektivan i racionalan način “obračunamo” s teretom nerazjašnjene povijesti, kako ustaškog, tako i komunističkog režima, kako bismo napokon na zdravim temeljima nastavili graditi zdravo društvo.

Izvori: narod.hr / jutarnji.hr / uefa.com / vecernji.hr / za-dom.com

POVEZANE OBJAVE

Podržimo humanitarnu akciju

Možda će vas zanimati

Ana Matijaš: Pristupila sam vojsci da održim sjećanje na svog strica Pauka

Ana Matijaš (24) nećakinja je legende Domovinskog rata Andrije Matijaša Pauka. Nakon završetka studija opće psihologije, odlučila je nastaviti njegovim stopama. Završila je...

Pretpremijera filma “Tak je to bile” oduševila gledatelje

U subotu, 27.travnja, u sklopu Dana branitelja Općine Jakovlje, pred prepunim Kulturnim centrom Jakovlje održana je pretpremijera dokumentarnog filma „Tak je to bile“, podnaslova...

Nepoznati junak vukovarskih vatrenih ulica 1991. Znaju li Negoslavčani gdje je Stjepan Bestrcan?

Od svih spektara slavonskih boja vukovarska je rana jesen 1991. nebo i zemlju bojila u krvavo. Iako već punih 29. godina spominjemo...